HDPTM

Ospice (morbili)

admin — Thu, 19 Feb 2015 10:00:53 +0000

U posljednjih nekoliko godina se bilježi značajan porast broja oboljelih od ospica u Europi i Americi. Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC, http://www.ecdc.europa.eu/) je izvijestio kako su, kao i u većini zemalja u razvoju, ospice ponovno endemske u mnogim dijelovima Europe upravo zbog smanjenja u postotku imuniziranih. Velik je broj slučajeva zabilježen u Europi počevši od 2010. sa više od 30,000 slučaja svake godine. Većina je necijepljena (82%) ili nepotpuno cijepljena (13%). Francuska je najjače pogođena sa preko 15000 slučajeva i barem 6 smrti prošle godine, 651 slučajem teške pneumonije i 16 slučajeva encefalitisa. U Ujedinjenom Kraljevstvu je 2012. zabilježeno 1401 slučaj (najviše od 1994.) koje su slijedila 3308 slučaja 2013. i 174 slučaja 2014. godine. U SAD-u je 2014. zabilježeno preko 600 slučajeva ospica (od toga najviše u Kaliforniji, New Yorku i Ohiu). Epidemija je zabilježena i u Kanadi, Ukrajini, Filipinima, Singapuru, Vijetnamu, Novom Zelandu, Ukrajini, Brazilu, Turskoj, Pakistanu, Južnoj i Istočnoj Africi i mnogim drugim zemljama. Trenutačno je i u Hrvatskoj u tijeku epidemija ospica, a do sada je zabilježeno preko 60 o oljelih.
Ospice (morbili) su akutna bolest uzrokovana virusom morbila. Prenosi se preko čestica respiratornih sekreta ili direktnim kontaktom sa sekretima iz nosa/grla zaraženih. Glavni simptomi su vrućica, osip, kašalj, curenje nosa i konjuktivitis koji se pojavljuju nakon inkubacije od 10-12 dana. Komplikacije su moguće a uključuju pneumoniju, encefalitis i sekundarne bakterijske infekcije (npr.upala srednjeg uha). Bolest se uspješno prevenira cjepivom koje pruža doživotnu zaštitu u većini slučajeva. Cjepljenje je i dovelo do kontrole i eliminacije bolesti u Europi. Prije rutinskog cijepljenja su incidencija, kao i stopa komplikacija bili visoki (u SAD-u je oko 500 smrti godišnje bilo uzrokovano komplikacijama ospica).
Nažalost, importirani slučajevi mogu uzrokovati manje epidemije među ljudima koji su osjetljivi na infekciju, a to su necijepljeni ili nepotpuno cijepljeni. U ove skupine spadaju djeca koja su premala da bi dobila prvu ili booster dozu cjepiva protiv morbila te djeca s imunodeficijencijama koja ili ne smiju primiti cjepivo ili nemaju adekvatan odgovor na cjepivo (npr. nakon kemoterapije). Nažalost, ipak se većina slučajeva ospica pojavljuje među djecom koja nisu cijepljena odlukom roditelja.

Ebola

admin — Thu, 19 Feb 2015 09:30:08 +0000

Epidemija ebole koja je u toku je najveća do sada zabiliježena i zahvatila je nekoliko zemalja u Zapadnoj Africi. Počela je u Gvineji u prosincu 2013. i proširila se na Liberiju i Sierra Leone. Mali broj slučajeva je zamijećen u Nigeriji i jedan u Senegalu i Maliju no nisu prouzročili daljnje širenje. Importirani slučajevi u SAD-u i Španjolskoj su doveli do sekundarnih infekcija medicinskog osoblja ali se, na sreću, nisu dalje širili. Do veljače 2015. godine SZO je izvijestila o 23 217 suspektnih slučajeva i 9 353 smrtnih ishoda zbog ebole iako se vjeruje da ove brojke čak ne pokazuju prave dimenzije epidemije. Smrtnost je visoka, oko 71% (čak i među hospitaliziranim pacijentima do 59%). Virus ebole je prvi put opisan 1976. godine u dvije paralelne epidemije u supsaharskoj Africi. Ovo je 26. epidemija i prva zabilježena u Zapadnoj Africi. Prvi, „index“ slučaj je vjerojatno dječak na kojega je virus prenešen uslijed kontakta s izlučevinama životinja. Pretpostavlja se da su šišmiši rezervoari infekcije. Prijenos s čovjeka na čovjeka se događa u direktnom kontaktu s krvlju ili izlučevinama osobe sa simptomima bolesti ili kontaktom s kontaminiranim predmetima. Nema dokaza o prijenosu putem zraka. Inkubacija je od 2-21 dan. Bolest obično počinje sa simptomima sličnima gripi (umor, vrućica, bolovi u zglobovima). Kasnije se javljaju glavobolja, mučnina, bolove u trbuhu koje slijedi uporno povraćanje i proljev. U prethodnim epidemijama je zamijećeno krvarenje (unutarnje i vanjsko) koje se u ovoj epidemiji ne pojavljuje u značajnom broju. Nažalost, nema specifične prevencije ni liječenja, no simptomatske i suportivne mjere poboljšavaju preživljenje oboljelih. U liječenju je važna agresivnana doknada tekućine i korekcija elektrolitskog disbalansa. Iako je postignut pad broja oboljelih, SZO izvještava kako se taj pad, unatoč svim poduzetim mjerama, zaustavio.

Chikungunya

admin — Thu, 19 Feb 2015 09:00:39 +0000

U prosincu 2013. SZO je izvijestila pojavu lokalne transmisije chikungunya virusa u Saint Martin-u. To je prvi put da je lokalna transmisija chikungunye zabilježena u Americi. Zaraženi komarci šire virus na ljude. Lokalni prijenos je od tada zabilježen i u ostalim državama na Karibima.
Chikungunya je bolest uzrokovana virusom koji se širi ubodom komarca. Komarci ubadaju i noću i danju, a većinom su nastanjeni oko zgrada u urbanim predjelima. CDC preporučuje putnicina na Karibe da se zaštite od uboda komarca. Pod rizikom za obolijevanje su također i putnici u Afriku, Aziju i otoke u Indijskom oceanu i Zapadnom Pacifiku. Neki su putnici pod povećanim rizikom za stjecanje bolesti i tešku kliničku sliku – oni koji imaju artritis, teške predležeće bolesti (hipertenzija, srčana bolest, dijabetes), stariji od 65 godina, žene u kasnoj trudnoći, misionari i humanitarci na dugotrajnom radu u tim područjima, oni koji su dugotrajno vani bez zaštitne odjeće itd.
Najčešći simptomi bolesti su vrućica i bolovi u zglobovima, a mogu se pojaviti i glavobolja, mialgije, otok zglobova, osip. Chikungunya bolest rijetko rezultira smrću, ali simptomi mogu biti teški. Većina se oboljelih osjeća bolje nakon tjedan dana, ali bolovi u zglobovima mogu trajati mjesecima i godinama.
Trenutno ne postoji adekvatna metoda za prevenciju chikungunya-e. Jedini način je pokušati prevenirati ubode komaraca nošenjem dugih rukava, hlača i šešira te upotrebom repelenata.

1. hrvatski kongres putničke, tropske, migracijske medicine i HIV infekcije

admin — Mon, 16 Feb 2015 12:37:49 +0000

Go to Congress website